Italeri Graf Spee

Josip · Upisano: Uto Svi 27, 2008 7:48 pm Naslov poruke: Italeri Graf Spee

Ova maketa je sve ređa i pošto sam je zadnji put ugledao u Mulleru u Revellovoj pakungi zanima me mišljenje brodarskih experta: dali je još vrijedna nabavke ili je zastarjela? Je li to kvalitetna maketa ili ne?

Josip
_________________
Live & let die

Essex · Gost

Po meni joj je jedini nedostatak nestandardno mjerilo. WEM ima krasan PE set za klasu Deutschland, Clipper Models radi tokarene 28cm/52 glavne topove, ali sve je to namijenjeno standardnom 1/700 mjerilu. Mislim da nećeš požalit ako se odlučiš za Revella/Italerija (imam tu maketu), mada bi osobno zbog svega navedenog ipak posega za jednako dobrim Fujimijem u 1/700

PARANOJA

Kupio sam tu maketu od Italeria prije nekih 15 godina i meni je bio pravi užitak slagati je. Djelovi su bili dobro odliveni i pasali su bez problema. Italeri je dao običnu shemu farbanja (što neznam za Revell). U doba kada je meni internet bio stran nisam ništa "istraživao" te sam ga i tako ofarbao. Uz malo truda možeš naći neku efektniju maskirnu shemu. Ono što danas izluđuje maketare, povjesna točnost makete, nisam ni provjeravao. Za mene je ta maketa bila tada čista petica Very Happy

!!!
Moja ti je preporuka, ako ikako možeš naći, Hood u istom mjerilu. Bio mi je prva liga. Iako danas Trumpeter ima dvije makete istog broda u 1:700 iz dva povjesna razdoblja, a tebi je cijena bitna, uzmi Italerijevog, nečeš požaliti.
Eto toliko. Nadam se da sam ti pomogao.

vedro · Gost

U potpunost se slazem sa kolegama. Ja sam slagao Italerijeve brodove u 1/720, konkretno, dva nosaca klase Nimitz i dva primjerka HMS Hooda.

Prvog Hooda sam radio jos u osnovnoj skoli kada su boje kod nas bile SF. Kasnije, kad su pristigli Humbrol i MM, opet sam kupio Hooda i ponovo ga sastavljao.

S obzirom na mjerilo maketa je jako dobra i dosta detaljna. Skoro pa da i nema potrebe za kitanjem jer dijelovi jako dobro leze.
Jedina zamjerka je to mjerilo 1/720 ali u ono vrijeme PE setovi su jos bili nedostupni (citaj: skupi) za veliki broj maketara.

U svakom slucaju, maketa koju od srca preporucam Amen

Josip · Upisano: Uto Lip 10, 2008 4:48 pm Naslov poruke:

Eto, kupio sam je danas, uslikao u detalje i postao recenziju. Pošto je iz meni nepoznatog razloga post zaključan, bilo kakve utiske, povijest ili pitanja vezana za tu maketu postajte ovdje.

Josip
_________________
Live & let die

Grunf · Administrator

Tasma · Upisano: Uto Lip 10, 2008 8:26 pm Naslov poruke:

I ja čekam da mi se popravi "krvna slika" i da nabavim taj set...

Josip · Upisano: Sri Lip 11, 2008 9:32 pm Naslov poruke:

Kao što je napisao kolega Vedro:

Maketica je fenomenalna Very Happy

Danas sam je slagao i sve je nas svom mjestu i paše kako treba. Detalji uopće nisu loši a sa iskusnom rukom biče još bolji Exclamation

Čudim se starim majstorima koji su dizajnirali ovakve stare kvalitete-gdje li su sada?
Pojeli ih Kinezi?
Zašto ruke i iskustvo Europljana danas više ne važe u uporedbi sa Azijom?

To če biti aftermarket free maketa sa sitnim scratch doradama.

Josip
_________________
Live & let die

Josip · Upisano: Pon Jul 14, 2008 3:20 pm Naslov poruke:

Nešto me zbunjava kod Graf Speea.
To je bila neke vrste teška krstarica prepravljena u oklopnog krstaša. Svejedno, kao takva bi po logici stvari morala biti manja od pravog kapitalnog bojnog broda ali taj njemački "brodič" je bio dugačak svojih 188m Exclamation

što ga po duljini praktički stavlja uz USS Arizonu i HMS Warspitea.
Recimo Warspite ima 4 kule sa 8 381mm topova koji bi po logici stvari opet morali biti glomazni ali ove 2 "jadne" Kule na Grafu sa "samo 280mm" kalibrom opet izgledaju mnogo glomaznije kada zamišljam jednako dugačkog Warspitea uz moju maketu.

Varaju li me oči ili su objavljeni podatci netačni?

Josip
_________________
Live & let die

vedro · Gost

Ne varaju te oči. Stvar je u međunarodnom dogovoru nakon I S.R. di je Njemcima naoružanje bilo ograničeno pa su oni izmišljali "toplu vodu" aka "džepni bojni brod".

Japanci su imali iste probleme ali njihove luke je bilo puno teže badzirati i promatrati pa njih nije bilo briga.

Jedini pravi bojni brodovi koje su Švabe imali su Bismarck i Tirpitz, a koliko su hi britanci respektirali najbolje pokazuje količina i vrsta brodova uključena u lov na Bismarck (jučer na Nationalu bio dokumentarac).

Saveznici su, i opet, imali više sreće nego pameti jer Hitler baš i nije držao do flote (nikad dovršen nowsač) i puno bitniji mu je bio oklop i zrakoplovi.
A o snazi i ovih "brodića" šta su ih imali najbolje govore sudbine Graff Spea i Bismarcka

Essex · Gost

Pazi Josipe, nemoj brkati stvari.
Prvo, terminologija. Klasa Deutschland bila je prvotno klasificirana kao Panzerschiffe. Bukvalno bi se to dalo prevest kao "oklopnjače". Britanci su ih označavali kao "pocket battleships", a taj termin u nas je prevedan kao "džepni bojni brodovi". 1940. kompletna klasa je reklasificirana u Schwere Kreuzer, odnosno "teške krstarice" (usput je DEUTSCHLANDU promijenjeno ime u LÜTZOW jer je Hitler smatrao da bi negativno utjecalo na moral njemačkog naroda ako bi potonuo brod koji nosi ime Njemačka). Zbrka oko klasifikacije i danas postoji u pomorskoj literaturi, sva tri znaka su u igri, pa ti sam odluči kako ćeš ih zvati - samo nemoj "oklopni krstaš" (njem. Große Kreuzer) jer je posljednji njemački oklopni krstaš SMS BLÜCHER potopljen još kod Dogger Banka u siječnju 1915.
Drugo, geneza ovih brodova. Vjerujem da znaš da je Njemačkoj Versailleskim mirovnim ugovorom zabranjena gradnja ratnih brodova većih od 10.000 tona, a kalibar njihovih glavnih topova limitiran je na 280 mm. Nijemci ipak to nisu ispoštovali jer je DEUTSCHLAND po dovršenju imao skoro 13.000 standard, odnosno 15.000 u punom opterećenju (iako se opsežno koristilo električno zavarivanje, dizel motori umisto klasičnih parnih turbina... sve to kako bi se uštedilo na težini). Ni Britancima ni Francuzima nije padalo na pamet da išta poduzmu glede toga (dobro, Francuzi su odmah reagirali s dva brza bojna broda klase DUNKERQUE koji su trebali parirati klasi DEUTSCHLAND).
Treće, uloga ovih brodova. Njihova primarna uloga bila je vođenje krstaričkog rata protiv neprijateljskog trgovačkog brodovlja, oni nipošto nisu bili brodovi prve linije. Prema tome oni se ni u kom slučaju ne mogu uspoređivat s bojnim brodovima, ni po naoružanju ni po borbenoj otpornosti. Ukratko - sa svojih 26 čvorova brzine i 6-280 mm topova bili su dovoljno brzi da umaknu svakom brodu koji ih može potopit, odnosno dovoljno snažno naoružani da mogu uništit svaki brod koji ih može sustić. Ništa više od toga. Predratni mit o izvanrednoj snazi ovih brodova (smatralo se kako su superiorni nad svim krstaricama) srušen je kod La Plate kad su Graf Speea u kut stjerale 3 britanske krstarice.

Essex · Gost

vedro · Gost

Ma ja nisan pisa o razlozima nego činjenici da su samo Tirpitz i Bismarck imali sve karakteristike bojnih brodova. Sudbina ovih brodovaje poznatakaoi njihova maritiva i bojeva sposobnost.

Elem, ne tvrdim da ZNAM koje su klase svi njemački brodovi bili, ali znam koje klase NISU bili.

Nekako mi se cini da je sad istia stvar sa Ruskim brodovima, pogotovo onima gradjenim u Crnom Moru...

Essex · Gost

O Bože...
Ja dižem ruke Svejedno

Alaska · Upisano: Uto Jul 15, 2008 7:12 pm Naslov poruke:

Mali dodatak, da Essex ne place: pojam "oklopnjaca" (Panzerschiff) su Nijemci doslovno preuzeli iz francuskih dokumenata s Versailleske mirovne konferencije, gdje je Nijemcima dozvoljeno zadrzati u sluzbi "Cuirasses" (fr. za oklopnjace) istisnine 10.000 tona, a poslije ih zamijeniti istim takvima. Bila je rijec o vec poznatoj klasi "Deutschland" (I), kojoj su pripadali SCHLESWIG-HOLSTEIN, SCHLESIEN, POMMERN i slicni, spore stare kante s po 4 topa kalibra 280 mm i topovima kal. 170 mm, a svi su vjerovali da Nijemci uz takve karakteristike nece moci sagraditi nista boljeg. Konacno je ispala brza teska krstarica s topovima jacim od topova "Washingtonskih krstarica" (8 incha ili 203 mm)! Prve tri nove "oklopnjace" trebale su slijediti jos dvije, ali su tijekom projektiranja povecane na prave bojne brodove, ali iz politickih i tehnickih razloga nije bilo moguce odmah povecati kalibar topova iznad 280 mm (11in). Tek se poslije planiralo zamijeniti trocijevne kule s topovima 280 mm kulama (dvocijevnim) s topovima kal. 380 mm. Ostala svojstva bila su kao kod pravih (brzih) bojnih brodova. Sve jasno?
A sto sad smetaju Rusi? Oni na Crnom moru su modificirani oni s Baltika, a posljednji koji se tamo pojavio bio je NOVOROSSIJSK, oliti GIULIO CESARE. Na kojeg sad Rusa mislis, kolega?
_________________
Sve sto plovi moje!